Efikasno povlačenje EU sredstava

Efikasno povlačenje EU sredstava

Čuli ste ili ste pročitali u medijima kako je neko poduzeće dobilo bespovratna sredstva kojim su sufinancirali svoj projekt te Vam je zanimljiva ideja da i Vi napravite isto. No niste sigurni gdje se točno informirati, odakle krenuti i kako izgleda cjelokupni postupak prijave.

U nastavku teksa donosimo Vam 4 koraka koja Vam mogu pomoći da dobijete širu sliku o tome kako funkcioniraju bespovratna sredstva, kako teće dinamika prijave na natječaj te koje bi radnje prije prijave bilo potrebno poduzeti kako bi efikasno i Vi povukli bespovratna sredstva.

1. Interni plan

Napravite barem temeljni poslovni plan unutar kojeg ćete detektirati koje buduće aktivnosti je potrebno poduzeti i financirati kako bi zadržali trenutni tržišni udio ili kako bi realizirali sve željene planove i ciljeve.

S obzirom kako EU fondovi suštinski egzistiraju na principu periodičke objave natječaja, bitno je znati u kojem vremenskom periodu ćete imati buduća ulaganja, na što se točno odnose buduća ulaganja te koliko otprilike iznose troškovi budućih ulaganja. Kada to imate definirano u Vašem internom planu, tada puno lakše možete pratiti objavu natječaja i pravovremeno reagirati na objavu istih.

Bitno je imati interni plan i na vrijeme se pripremiti za natječaje jer oni imaju svoj ograničeni rok trajanja te od službene objave natječaja postoji vremenski period od 60 do 90 dana koji Vam je na raspolaganju za pripremu projektnog prijedloga. Nakon tih 60 do 90 dana natječaji se i službeno “otvaraju” te se mogu podnositi projektni prijedlozi koji će se zatim evaluirati.

Interni poslovni plan bitan je i radi Vašeg poslovanja te određenih pokazatelja koji Vam mogu ukazivati na isplativost same investicije jer sudjelovanje na EU natječaju isključivo radi želje za dobivanjem bespovratnih sredstava često je krivi razlog ukoliko poslovna ideja ili projekt sam po sebi nije tržišno održiv i opravdan.

Bespovratna sredstva odličan su zalog za budućnost koja poslovnim subjektima pomažu prebroditi tržišne prepreke i osigurati uvjete za uspješnu realizaciju budućih poslovnih planova, ali se može dogoditi i da cjelokupna investicija potpomognuta bespovratnim sredstvima jednostavno neuspješno završi ako ne postoji tržišni interes za Vašom poslovnom idejom koja se temelji na nekom proizvodu ili usluzi.

2. Na što obratiti pažnju

Svaki objavljeni natječaj ima striktno napisano tko se točno na isti može prijaviti , koje kriterije je potrebno ispuniti te koji kriteriji isključuju korisnika od sudjelovanja ili dodijele bespovratnih sredstava.

Za sudjelovanje na EU natječajima putem kojih ćete dobiti bespovratna sredstva, potrebno je imati neki oblik trgovačkog društva (doo, jdoo, dd itd), obrt ili obiteljsko – poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Neki natječaji koji su generirani iz operativnog programa ruralnog razvoja dozvoljavaju i sudjelovanje fizičkih osoba, ali njihov broj je zanemariv.

Svaki natječaj također filtrira prijavitelja sukladno cilju i svrsi natječaja odnosno sukladno onome za što je točno natječaj namijenjen te jednako tome i kome je natječaj točno namijenjen. Primjerice ako je natječaj raspisan sa ciljem da trgovačka društva mogu napraviti i proširiti/nadograditi proizvodnu halu te nabaviti samo strojeve ili opremu, onda su prihvatljive jedino takve aktivnosti.

Jednako tako obratite pažnju i za koja trgovačka društva i obrte je natječaj namijenjen. Gotovo svi natječaji filtriraju prijaitelje prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD broju) odnosno prema određenom sektoru te se može dogoditi situacija u kojoj je natječaj namijenjen samo C sektoru koji se odnosi na proizvodnju, a svi ostali prijavitelji nisu prihvatljivi.

Pitanje koje si često prijavitelji postavljaju prije apliciranja na bespovratna sredstva odnosi se na razdoblje provedbe projekta odnosno od kada su prihvatljivi troškovi natječaja, kako im se ne bi dogodila situacija da nabave određene strojeve ili opremu, a onda im ti troškovi nisu prihvatljivi jer su nabavljeni prije dopuštenog vremena.

Svi su troškovi na natječajima prihvatljivi od dana predaje projektne prijave što znači da ako ste predali projekt 7.1.2021 godine u 11:00h , troškovi su Vam prihvatljivi od tog trenutka i možete krenuti u realizaciju željenih projektnih aktivnosti. Natječaji također imaju striktno napisanu strukturu i pravila po kojima se nabavlja materijalna ili nematerijalne imovine (strojeva, opreme, materijala, alata, softvera, licenci itd) te kako se moraju realizirati i dokumentirani ti postupci nabave i to je također bitno proučiti jer za kršenje postupaka nabave ili nepravilne provedbe projekta prijeti Vam financijska korekcija za određeni postotak.

Natječaji također filtriraju prijavitelje prema određenim financijskim pokazateljima te ukoliko iste ne zadovoljite, utoliko ne možete sudjelovati na natječaju. Gotovo sigurno morate imati čistu situaciju s porezne strane u smislu davanja prema državi ili isplate place zaposlenicima, a ne smijete imati niti utvrđeno teško kršenje Ugovora o odjeli bespovratnih sredstava na nekom prethodnom natječaju ili biti poduzeće u teškoćama sukladno nadležnim prvilnicima. Također neki natječaji zahtjevaju posebne pokazatelje koji se mogu odnositi na EBITDA-u ili stavke slične prirode.

Sve prethodno navedeno možete vidjeti u dokumentu koji se zove Upute za prijavitelje i koji strukturira prijavitelje sukladno cilju i pravilima natječaja, ali se on često ne čita detaljno te se pažnja usmjeri samo na stavke koje većinski zanimaju prijavitelje, a to su iznosi i inteziteti potpore.

To je donekle i razumljivo jer prijavitelji žele znati koliko bespovratnih sredstava mogu dobiti i koji je iznos koji će morati sami sufinancirati

3. Iznosi i intenziteti potpore

Iznosi i intenziteti potpore vjerojatno su najzanimljivi apsekti natječaja koji zanimaju prijavitelje jer određuju minimalne i maksimalne pragove za dobivanje bespovratnih sredstava te u kojem postotku se aktivnosti i troškovi sufinanciraju.

Minimalni i maksimalni iznosi natječaja su generički definirani Uputama za prijavitelje i isti su za sve dok intenziteti potpore ovise o veličini poslovnog subjekta. Subjekti koji su klasificirani kao mikro i mali imaju veće intenzitete potpore dok subjekti koji su klasificirani kao srednji i veći imaju manje intenzitete potpore.

Tablica 1. Klasifikacija poduzeća prema veličini

Uzimajući kao primjer trenutno otvoreni natječaj “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“ možemo vidjeti kako su intenziteti potpore raspoređeni sukladno veličini poslovnih subjekata i aktivnostima koje se sufinanciraju.

Tablica 2. Intenzitet sufinanciranja prema aktivnostima i veličini poduzeća

Prema gore navedenoj tablici vidljivo je kako nisu i sve aktivnosti jednako sufinancirano, niti su sve aktivnosti sufinancirane iz istog programa dodjele bespovratnih sredstava.

Dok sufinanciranje aktivnosti iz državnih potpora nema ograničenja, de minimis potpore imaju prag od 200.000 EUR koji se ne smije preći u tri godine, uključujući tekuću godinu poslovanja.

4. Provedba projekta

Sada ste dobili bespovratna sredstva, potpisali ste ugovor s posredničkim tijelima i psihološki za većinu poslovnih subjekata tu prestaje priča prijave na natječaj. No to je samo polovica price oko bespovratnih sredstava, često ona laksa polovica priča u smislu operativnih radnji, te sada počinje druga polovice priče koju poslovni subjekti često ne percipiraju.

Greška koju poslovni subjekti rade jest ignoriranje potpisanog ugovora i stavki unutar ugovora na koje su se obvezali. Stavljanjem potpisa na ugovor pristajete primjerice na poštivanje svih pravila i postupaka nabave za neobveznike Zakona o javnoj nabavi (ako ste neobveznik), koji jasno govore i upućuju kako se nabava mora odvijati i po kojim uvjetima.

Bitno je upoznati se s javnom nabavom u tom smislu jer sve postupke nabave kontroliraju dodijeljena kontrolna/posrednička tijela na razini natječaja te Vas ona imaju pravo korigirati i u materijalnom smislu ukoliko dođe do propusta prilikom postupaka nabave.

Nakon podnošenja plana nabave i odobravanja istoga, postoji nešto što se naziva Zahtjev za nadoknadom sredstava ili skraćeno popularni ZNS koji uključuje:

• provjeru prihvatljivosti troškova
• provjeru kako je trošak stvarno i nastao kod poslovnog subjekta koji je korisnik bespovratnih sredstava
• provjeru usklađenosti postupaka nabave u okviru projekta prema pravilima javne nabave ili za poslovne subjekte koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi

Suštinski se putem ZNS-ova potražuje nadoknada troškova koju ste vi kao korisnik realizirali i platili svojim sredstvima, a kontrolna/posrednička tijela na razini natječaja se žele uvjeriti kako su iznosi ispravni i kako su korišteni baš za trošak koji ste naveli.

Ovisno kojom dinamikom se projekt realizira odnosno kada se realiziraju njegove aktivnosti i prema njima prihvatljivi troškovi, toliko ćete i ZNS-ova imati na razini natječaja.

Zbog svega prethodno napisanoga, bitno je osnovati svojevrsno projektno računovodstvo koje će posebno arhivirati sve ulazne i izlazne račune na razini projekta, kao i dokumentiranje cjelokupnih postupaka nabave prema dinamici realiziranja ZNS-ova kako bi se posrednička tijela na licu mjesta mogla prilikom kontrole na terenu uvjeriti kako je projekt proveden sukladno potpisanom ugovoru te kako Vas ista ne bi financijski korigirala.