Financijska konstrukcija EU projekta i dvostruko sufinanciranje

Fokus zainteresirane javnosti sve je više na mogućnosti pribavljanja financiranja putem EU fondova jer se radi o bespovratnim sredstvima. Iako bespovratna sredstva u odnosu na „konvencionalne“ načine financiranja, kao što su krediti poslovnih banaka, imaju svoje administrativne karatkeristike koje često ograničavaju potencijalne korisnike, ona sve više postaju preferirani način realiziranja investicija za jako puno poduzeća.

No EU fondovi pokrivaju samo dio troškova potencijalnih prijavitelja dok za ostatak troškova poduzeća moraju pronaći vlastite izvore financiranja. Kako su osim EU fondova sve više u fokusu poduzeća i neki financijski instrumenti s povoljnom kamatnom stopom, prijavitelji se često nađu u zabludi kako je neke investicije moguće sufinancirati putem istih

U nastavku teksta pročitajte više o tome.

Način zatvaranja financijske konstrukcije EU projekta

Kao što je poznato, EU natječaji sufinanciraju dio prihvatljivih troškova projekta , a od potencijalnog korisnika bespovratnih sredstava se očekuje da ima osiguran svoj dio iznosa projekta. Ovisno o kojem natječaju se radi, postoci sufinanciranja i dodijeljeni iznosi mogu biti veći ili manje.

U pravilu što je kompleksniji EU natječaj, odnosno ako natječaj podrazumijeva veća kapitalna ulaganja, to su i postoci sufinanciranja manji te su vlastiti iznosi prijavitelja veći.  Kako se može raditi o značajnim iznosima, korisnici traže najoptimalniji način za zatvoriti financijsku konstrukciju projekta i pokušavaju pronaći optimalnu strukturu kapitala. Njih zanima hoće li svoj dio iznosa „pokriti“ isključivo vlastitim sredstvima ako ih poduzeće ima, hoće li koristiti kombinaciju vlastitih sredstava i duga ili hoće li ići samo na dug banke.

Prethodno napisano ovisi o samom poduzeću i koji je njegov financijski položaj te buduća perspektiva poslovanja, tako da nema jednoznačnog odgovora već se za svako poduzeće mora provesti individualna analiza. No kako je dug danas jeftin, odnosno kako su kamatne stope i dalje relativno niske, potencijalnim korisnici sve više razmišljaju o zatvaranju financijske konstrukcije projekta putem nekih od dostupnih instrumenata  kojima su sufinancirane kamatne stope.  

No to nije dopušteno jer se radi o dvostrukom sufinanciranju!

Ako uzmemo za primjer EU natječaj „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“ putem kojeg su društva mogla sufinancirati nabavu dugotrajne materijalne imovine, jasno je naznačeno u Uputama za prijavitelje kako kombinacija financijskih instrumenata iz ESI fondova i bespovratnih sredstava iz ESI fondova nije dopuštena.

U tom smislu bilo koji prijavitelj mora osigurati vlastito financiranje ili iz svojih internih izvora ili putem vanjskog finaniranja, ali oslobođenog od bilo koje javne potpore i iz javnih izvora.

Što su financijski instrumenti državnih tijela i banaka?

Suštinski se radi o financijskim instrumentima kojima se sufinancira kamatna stopa ili služe kao jamstva prilikom realizacije investicijskih kredita, kao i kredita za obrtna sredstva. U odnosu na referetne kamatne stope na tržištu za instrumente koji su slični po svojoj namjeni, ovi financijski instrumenti puno su povoljniji za korisnike.

Na tržištu Republike Hrvatske realiziraju se u suradnji s poslovnim bankama, a plasiraju putem HAMAG-BICRO agencije te Hrvatske banke za rast i razvoj („HBOR-a“).

Kredite za rast i razvoj pimjerice, koji su plasirani na tržište od strane Hrvatske banke za rast i razvoj („HBOR“), financijski su instrumenti za koje sredstva osiguravaju Europski strukturni i investicijski fondovi u suradnji s poslovnim bankama u Republici Hrvatskoj, a u omjeru 50:50 te je dostupan za nove investicije malih i srednjih poduzetnika.

Mali i srednji poduzetnici su svi oni čija aktiva ne prelaze 43 milijuna eura, nemaju više od 50 milijuna eura poslovnih prihoda niti više od 250 zaposlenika (koji je isključiv kriterij).

Na domaćem tržištu u provedbi naznačenog financijskog instrumenta sudjeluju tri poslovne banke i to:

• ZABA
• PBZ
• ERSTE

, a one ujedno i zaprimaju sve zahtijeve te samostalno procjenjuju prijavitelja koji osim tehničkog, financijskog i ekonomskog aspekta projekta, mora zadovoljiti i administrativni dio koje isključuje pojedine prijavitelje.

Kada poslovna banka procijeni kako je prijavitelj zadovoljio sve stavke i dobio pozitivnu ocjenu, sklapa se ugovor o kreditu u ime društva i za račun društva te u ime i za račun HBOR-a.

Slično je i kod ESIF jamstava i zajmova, koji se plasiraju od strane HAMAG-BICRO agencije i gdje potencijalni korisnici prolaze sličnu vrstu evaluacije. Niti oni se ne mogu korisiti za projekte koji su već sufinancirani bespovratnim sredstvima već se moraju realizirati samostalno.

Pogledajte neke od dostupnih instrumenata : //hamagbicro.hr/financijski-instrumenti/

I dok u inicijalnom koraku i EU fondovi, kao i subvencionirani financijski instrumenti i jamstva filtriraju potencijalne korisnike, daljnji način korištenja se razlikuje. Nad EU projektima je veća kontrola od strane državnih tijela koja nadziru njegovu provedbu i financiranje dok korisnici ESIF financijskih instrumenata imaju veću slobodu u tom smislu.

Ako Vas zanima je li oprimalnije Vašu buduću investiciju financirati kroz EU fondove ili neke od dostupnih ESIF financijskih instrumenata, slobodno nas kontaktirajte.