Postoji doista pregršt razloga zašto pojedini prijavitelji na neke od EU natječaja ne uspijevaju dobiti bespovratna sredstva. I dok EU fondovi imaju različiti načine u kojem se formatu (modalitetu) natječaji objavljuju i sukladno tome mogu već u startu filtrirati tko će dobiti sredstva, postoje stvari u pripremi EU projekta na koje prijavitelji mogu interno utjecati i drastično si povećati šanse za dobivanje željenih bespovratnih sredstava.
U nastavku teksta pročitajte na koje stvari obratiti pažnju kod pripreme EU projekta te u kojim situacijama je potrebno na vrijeme krenuti s planiranje.
1. Što se želi sufinancirati?
Poslovna ideja i plan što se želi sufinancirati prijavom na natječaj već u startu olakšava situaciju za potencijalnog prijavitelja. Kada znate za koje vrste investicija želite pribaviti bespovratna sredstva, tada možete usmjeriti fokus na one natječaje koji izravno adresiraju aktivnosti i troškove vezane za Vašu investiciju.
Pronalaskom natječaja koji odgovara Vašem poduzetničkog pothvatu, možete bolje organizirati vrijeme potrebno za pripremu istoga jer pojedini natječaji zahtijevaju kao prilog dokumentaciju na čije se ishođenje može čekati mjesecima.
EU projekti koji u sebi imaju infrastrukturnu komponentu moraju priložiti građevinske dozvole, razne elaborate itd. , a s obzirom kako su dani rokovi za slanje navedenu dokumentacije nekada izrazito kratki, potencijalni prijavitelji mogu ostati bez bespovratnih sredstava jer ne stignu na vrijeme dobiti potrebnu dokumentaciju.
Jednako tako, a s obzirom kako EU natječaji imaju svoju vremensku dinamiku objavljivaljanja, moći ćete bolje planirati buduće investicije te ciljati da ih uklopite u vremenski period kada bi natječaj mogao biti objavljen. Neki poduzetnici si to naravno ne mogu priuštiti jer im je vrijeme najvrijedniji resurs, no za one poduzetnike koji mogu sačekati određeni vremenski period to je bitno, a iz razloga što su svi troškovi natječaja prihvatljivi tek od dana predaje projektne prijave. Troškovi realizirani prije toga ne mogu se sufinancirati.
2. Dokumentacija natječaja
Svaki EU natječaj, a prilikom objave na nekoj od službenih stranica, objavljuje i čitav niz dokumenata od kojih svaki adresira određene stvari. Osnovni dokument na kojeg se u startu trebate fokusirati zove se „Upute za prijavitelje“ i unutar njega su navedene sve relevantne informacije vezane za sami natječaj koji Vas zanima.
Upute za prijavitelje sadrže informacije o formatu u kojem se natječaj objavljuje, minimalnim i maksimalnim iznosima koje potencijalni prijavitelj mora uzeti i može dobiti, postotku sufinanciranja prihvatljivih aktivnosti i troškova te sve ostale administrativne stavke koje filtriraju prihvatljive od neprihvatljivih prijavitelja.
Osim Uputa za prijavitelje, službena dokumentacija natječaja sadržava i čitav niz ostalih dokumenata od kojih su neka izvor provjere te ukoliko se EU projekt pošalje bez tih dokumanata, tijela koja ocjenjuju projekt neće Vašu prijavu uzeti u obzir i ostati ćete bez bespovratnih sredstava.
3. Proračun projekta
Nedovoljno istraživanje tržišta koje za cilj ima dobiti što točnije iznose koji se žele sufinancirati, često rezultiraju slobodnim procjenama prijavitelja, a iznosi koji se jednom stavi u projekt i pošalje nadležnim tijelima na evaluaciju, ne mogu se više mijenjati.
I dok su neki prihvatljivi troškovi poznati prijaviteljima, konstantno se susreću s iznosima i mogu metodom procjene dobiti otprilike točan iznos, veće kapitalne investicije zahtijevaju ozbiljnu pripremu. U jeku inflatornog pritiska koji je zahvatio praktički cijeli svijet, iznosi nekih troškova mijenjaju se praktički iz dana u dan, a u tom se slučaju ne želite dodatno opteretiti stavljanjem manjih iznosa za sufinanciranje jer ste nedovoljno istražili tržište te si tako povećati Vaš udio u financijskoj konstrukciji projekta.
Ako određeni EU natječaji imaju investicijsku studiju kao dio službene dokumentacije, ona će se također raditi na osnovu tih informacija (inputa), a cilj Vam je što realnije prikazati stanje jer se i iskazani financijski aspekti projekta boduju.
4. Vlastiti izvori financiranja
Kao što smo prethodno spomenuli, nemaju svi natječaji jednake pragove za minimalni i maksimalni iznos kojeg potencijalni prijavitelji moraju zadovoljiti, niti imaju jednake intenzitete sufinanciranja pojedinih aktivnosti i troškova. No većina natječaja funkcionira na principu sufinanciranja dijela troškova, a ostatak bi trebao „pokriti“ prijavitelj. Neki poslovni subjekti ne rješavaju na vrijeme vlastite izvore financiranja te kasnije imaju problema prilikom bodovanja projekta jer nisu adekvatno adresirali taj dio koji se ocjenjuje ili mogu imati problema kod provedbe projekta jer ne mogu pronaći potrebita financijska sredstva.
Kada sastavite proračun projekta i iskažete realne troškove, vidjet ćete i koji je Vaš udio kako bi se „zatvorila“ financijska konstrukcija projekta te možete na vrijeme krenuti u potragu za optimalnim izvorima financiranja.
Ako tražite pomoć za prijavuprojekta na EU natječaj ili Vas zanima neki drugi oblik pribavljanja financijskihsredstava, slobodno nam se obratite za pomoć.
