Pravila o financijskim korekcijama EU projekata

Za korisnika bespovratnih sredstava, a koje je dobio apliciranjem na neki od dostupnih natječaja, određena su pravila o financijskim korekcijama ukoliko se korisnik ne bude držao istih.

Home \ Blog \ Pravila o financijskim korekcijama EU projekata

EU fondovi su financijski instrumenti plasirani od strane Europske unije te predstavljaju financijske potpore za provođenje javne politike iste. Financijske potpore kojima se podupiru javne politike i s njima povezani ciljevi koje Europska Unija želi ostvariti, donosi se za razdoblje od 7 godina, a trenutno se nalazimo u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. godine.

Suštinski su EU financijska sredstva novci poreznih obveznika koji pripadaju nekoj od zemalja članica, te je njihovo dodjeljivanje i trošenje uređeno čitavim setom pravila i procedura. Za korisnika bespovratnih sredstava, a koje je dobio apliciranjem na neki od dostupnih natječaja, određena su pravila o financijskim korekcijama ukoliko se korisnik ne bude držao istih.

Što je financijska korekcija?

Financijska korekcija je instrument nadležnog nacionalnog ili međunarodnog tijela, koje je utvrdilo kako je tijekom provedbe EU projekta došlo do nepravilnosti ili kršenja pravila koja su sastavni dio Ugovora o dodjeli bespovranih sredstava. Aktivnosti na projektu ili prihvatljivi troškovi za sufinanciranje, a koji su zahvaćeni provjerom, proglašavaju se neprihvatljvima te za posljedicu mogu imati povrat dijela sredstva.

Nadležnost za donošenje odluka o financijsko korekcijI u Republici Hrvatskoj ima Upravljačko tijelo ili Posredničko tijelo razine 2 (ono koje nadzire provedbu projekta i u stalnom je kontaktu s korisnikom bespovratnih sredstava), A financijska korekcija uz sami iznos bespovratnih sredstava koje korisnik mora vratiti, sadrži i opis te obrazloženje nepravilnosti koju je korisnik napravio, kao i uputu o pravnom lijeku.

Vrste financijskih korekcija

Korisnik EU fondova može dobiti iduće financijske korekcije ako mu se utvrde nepravilnosti:

1. Jednostavna financijska korekcija – Iznos korekcije jednak je visini nastale financijske posljedice ugovora o nabavi ili ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u onim slučajevima kada je tu posljedicu moguće odrediti.

2. Paušalna financijska korekcija – primjenuje se stopa korekcije koja je razmjerna nastaloj financijskoj posljedici ugovora o nabavi ili ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a kada se nastalu posljedicu ne može točno odrediti.

Jednako tako, korisnik vraća naznačeni iznos bespovratnih sredstava po osnovi dvije metode:

• Po idućim Zahtjevima za nadoknadu sredstava dok se u potpunosti ne naplati financijska korekcija
• Jednokratnom uplatom ili u ratama do naznačenog roka povrata

Ako korisnik prekorači rokove i ne vraća bespovratna sredstva sukladno odabranoj metodi, može se izmijeniti način i dinamika naplate.

Visina financijskih korekcija

Kao što smo prethodno istaknuli, financijska korekcija se određuje ili kao jednostavna ili paušalna.

I dok se kod jednostavne financijske korekcije iznos može odrediti, paušalna potpada pod priloge koji su sastavni dio Pravila o financijskim korekcijama, a to je ujedno i službena dokumentacija svakog EU natječaja za potencijalne korisnike. Prilozi koji služe za određivanje paušalnog iznosa korekcije su idući:

• Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – obveznici Zakona o javnoj nabavi
• Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – nabava koju provode neobveznici Zakona o javnoj nabavi
• Nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – Nepravilnosti izuzev nepravilnosti u postupcima (javnih) nabava

Svi navedeni prilozi sadrže primjere za korisnike u kojima se decidirano navodi o kojoj nepravilnosti se radi prilikom provođenja postupaka nabave (sukob interesa, prijevara, izostanak poziva o nadmetanju itd.), zatim opis navedene nepravilnosti te koji je postotak financijske korekcije.

U situaciji kada se utvrdi nepravilnost koja nije „pokrivena“ niti jednim primjerom iz priloga, uzima se primjer iz priloga koji najviše odgovara utvrđenoj nepravilnosti, a jednako je i s postotkom financijske korekcije.

Postotak korekcije može biti od 5 – 100 posto, a za osnovicu se uzima iznos troška iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, vezan uz radnju ili propust u odnosu na koju je nepravilnost utvrđena. U slučaju kada se primjerice iznos nepravilnosti odnosi na provedeni postupak nabave, iznos financijske korekcije izračunava se u odnosu na iznos provedene nabave.

Po određivanju financijske korekcije, korisniku može biti privremeno obustavljena daljnja isplata bespovratnih sredstava, a ta mjera može trajati sve dok se pravomoćno ne okonča prekršajni postupak ili do odluke nadležnog tijela kako navedena odluka više nije primjenjiva.

Ako se planirate prijaviti na željeni EU natječaj i uspješno napraviti provedbu bez financijskih korekcija, slobodno nam se obratite za pomoć.

ABOUT THE AUTHOR: Antonio Brzica „Antonio na operativnoj razini vodi i upravlja EU projektima sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz operativnih programa „Konkurentnost i kohezija“ te „Ruralni razvoj“. Tijekom svoga prethodnoga rada uspješno je sudjelovao u pripremi brojnih EU projekata, kao i u postupcima nabave te provedbe istih. Unutar Društva zadužen je za prepoznavanje prilika i savjetovanje klijenata u vezi dobivanja bespovratnih sredstava i financiranje raznih projektnih ideja, a kontinuiranim educiranjem kroz rad s projektima sufinanciranim iz EU fondova, usavršio je znanja i vještine za prepoznavanje prilika za financiranje bespovratnim sredstvima, dizajn i cjelokupnu razradu EU projekata. Nositelj je certifikata u području javne nabave.“

RELATED POSTS

LEAVE YOUR COMMENT

Your email address will not be published. Required fields are marked *